Vlaga

Odprilike 30% domova pati zbog problema vezanih uz vlagu. Kroz aktivnosti poput kuhanja, pranja i sušenja veša, tuširanja, disanja, prosječna obitelj proizvede 8-10 litara vlage u kući dnevno. Vlaga je tiha opasnost koja je sposobna napraviti veliku štetu kućanstvu. Manifestira se ustajalim mirisima i tamnim naslagama. Kada je uočite bitno je nači izvor problema prije nego ga se počne tretirati. Loša ventilacija jedan je od najčešćih uzroka vlage. Zgradi je potrebno da „diše“ i mora joj se osigurati stalno strujanje zraka. Sve što onemogućava protok zraka kroz vaš dom, sprječava vlagu da ode iz vašeg doma.

Kuće dišu i kroz porozne materijale koji se koriste za zidove, podove i krovove. Premazivanjem vanjske i unutarnje površine s nepropusnim slojevima (npr. određene vrste žbuke, boje, vodootporni premazi i obloge) može se povečati rizik. U želji da ne izgubimo skupo proizvedenu toplinu, svoje domove pretvaramo u hermetički zatvorene kutije sa malo ili bez ventilacije. Osim što je loše za zdravlje, to može stvoriti velike probleme vlage, dakle treba osigurati cirkulaciju zraka. Zamagljeni prozori, skupljanje vode na prozorskoj dasci, vlažne mrlje, guljenje pozadine, crne točkice plijesni, cijeđenje vode po zidu, više su nego očiti znakovi da se nešto mora hitno poduzeti. Lošom ventilacijom kuhinje i kupaone su u najvećem riziku, ali i manje očiti problemi se javljaju i na drugim mjestima, kao čvrsto ugrađenih laminiranih podova koji sprečavaju cirkulaciju zraka i mogu dovesti do vlažnih podnih greda gdje se može razviti trulež.

Prisutnost kapilarne vlage nije uvijek očita, obratite pozornost na mrlje iznad lajsne i koristite nos koji često može otkriti vlagu iako je ne vidimo. Ako se ne provjerava, kapilarna vlaga može dovesti do oštećenja opeke, betona i drva. Vlaga iz tla se rješava nepropusnim slojevima u temeljima, kao što su plastične folije koje se rasprostiru ispod betonskih podova i novih podnih obloga. Kod starih podova kroz pukotine i kroz popucale fuge ulazi vlaga.
Prodor vlage – tipični znakovi su vlažne i napuhane mrlje na zidovima, mokra nevezana žbuka, prisutnost gljivica plijesni, u težim slučajevima voda na površini. Prodor vlage dolazi iz različitih izvora uključujući labavi ili nedostajaći crijep, curenje kroz ventilacione otvore, zatrpani oluk, neispravan krov, prozori koji su ispali iz položaja, oštećenja na fasadi.

Držite kuću dobro održavanom i u dobrom stanju izvana i iznutra. Ponekad je otvaranje prozora dovoljno, ali instaliranjem ventilacionih otvora u kombinaciji s odvodnim ventilatorima osobito u kupaonama i kuhinjama može se trajno riješiti problem.